— Ram Gen

Virtemberg

Zašto Virtemberg?

Ova rasa ovaca spada među najcenjenije rase postale pod uticajem merina. Nastala je u Zapadnoj Nemačoj u pokrajini Virtemberg, po kojoj je i dobila ime. Virteberška ovca postala je ukrštanjem domaćih gruborunih ovaca sa merino ovnovima. Oplemenjivanje domaćih ovaca započeto je sa španskim merinom. U kasnijim fazama rada na stvaranju ove rase korišćene su francuske rase merino rambuje i merino prekos. 

Cilj korišćenja ove rase u centru

Tako je, posle dugogodišnjeg rada (1786-1915. godine), stvorena virtemberška ovca kao tipična rasa za proizvodnju mesa i vune.

Ova rasa ovaca spada među najcenjenije rase postale pod uticajem merina. Nastala je u Zapadnoj Nemačoj u pokrajini Virtemberg, po kojoj je i dobila ime. Virteberška ovca postala je ukrštanjem domaćih gruborunih ovaca sa merino ovnovima. Oplemenjivanje domaćih ovaca započeto je sa španskim merinom. U kasnijim fazama rada na stvaranju ove rase korišćene su francuske rase merino rambuje i merino prekos. Tako je, posle dugogodišnjeg rada (1786-1915. godine), stvorena virtemberška ovca kao tipična rasa za proizvodnju mesa i vune.

Merino virtemberg je krupna rasa, snažne konstitucije, živahnog temperamenta, smera proizvodnje meso-vuna, mada je i proizvodnja mleka dobro izražena. Životinje imaju glavu srednje dužine i širine. Vrat im je srednje dug, bez kožnih nabora. Grudi su dosta široke i duboke. Trup je srednje dužine, ali takodje dovoljno širok i dubok, a ledjna linija je ravna. Muskulatura trupa je dobro razvijena.

Masa tela odraslih ovaca kreće se od 70-75 kg, a ovnova 100-120 kg. Prosečna masa tela jagnjadi pri rodjenju iznosi oko 4,5 kg. Jagnjad, u uslovima intenzivnog tova, sa 90 dana postižu masu tela od oko 30 kg.

Randman mesa kod ugojenih jagnjadi se kreće od 52-56%, a može biti i do 60%. Kod odraslih ovaca randman mesa se kreće od 47-48%.

Ovce su obrasle vunom bele boje, jedino su donji delovi nogu, glava i uši pokriveni belom dlakom. Runo je zatvoreno, sastavljeno iz cilindričnih pramenova.

 Virtemberška ovca se odlikuje dosta dobrom proizvodnjom mleka. U laktaciji od 6 meseci ovce proizvedu sa mlekom koje posisa jagnje oko 150 litara mleka. Plodnost ovih ovaca je, takodje, vrlo dobra. Od 100 ovaca u boljim zapatima dobije se 120-150 jagnjadi.

Zbog izvanredne gradje tela, dobre proizvodnje, dobrog zdravlja i veoma dobre aklimatizacione sposobnosti, ova rasa je izvožena, a i danas se izvozi u mnoge zemlje sveta. Ova rasa imala je posebno veliki značaj za unapredjenje ovčarske proizvodnje u našoj zemlji jer je, pre svega, učestvovala u stvaranju pirotske oplemenjene ovce. Osim toga, poslednjih godina bila je glavni meliorator i mnogih drugih sojeva pramenke u našoj zemlji pri čemu su postignuti vrlo dobri rezultati.

Translate »