— Ram Gen
Istočnofrizijska ovca
Zašto Istočnofrizijska?
Istočnofrizijska ovca pripada grupi najstarije poznatih rasa ovaca u svetu. Prvi put se spominje još davne 1530. godine. Ime je dobila po istoimenoj pokrajini, na granici između Njemačke i Nizozemske, u kojoj je nastala.
Istočnofrizijska ovca
Ubraja se među najmlečnije ovce na svetu, sa proizvodnjom od 500-1100 litara mleka. Mleko je bogato, sa oko 6-7% masti i 5% proteina, što ga čini idealnim za proizvodnju sira poput fete, gaude i rokfora. Pored visoke mlečnosti, njene glavne odlike su izrazita plodnost, brzi rast i ranostasnost. Rasa se ubraja i među najplodnije ovce u svetu, sa 2,2 do 2,5 jagneta po leglu.
Ograničena rasprostranjenost, uprkos izvrsnim proizvodnim odlikama, najviše se pripisuje manjem stepenu adaptacije na žarku i suvu klimu, te povećanim zahtevima u ishrani i smeštaju. Pokušaji uvoza i gajenja u većim grupama (industrijski) nisu bili uspešni za vreme SFRJ. Međutim, u manjim grupama, do 30 grla su vrlo zahvalne. Traže punu pažnju.
Istočnofrizijska ovca uglavnom se gaji u čistoj krvi ali je odlična za korekciju plodnosti i mlečnosti drugih rasa, pre svega, autohtonih muznih i kombinovanih. Takođe, primećeno je da se ne drži u grupi tokom ispaše, pa je teško rukovati njima na otvorenom. Ovce su vrlo pitome, ali ovnovi mogu biti agresivni.
